FUDOSHIN, ZANSHIN, MUSHIN

Fudoshin

   Već je rečeno da mentalni aspekti Kempo prakse pogoduju razvoju onoga što možemo definirati kao stanja uma. U ovom tekstu će mo razmatrati tri izuzetno važna mentalna stanja za čijim razvojem Kempoka treba težiti, a to su Fudoshin, Zanshin i Mushin. Poput Shoshina i ovi koncepti dolaze iz budističkog učenja i izuzetno su vrijedni za praksu tradicionalnih borilačkih vještina
   Na prvom mjestu uzeti ćemo u razmatranje termin Fudoshin, što se najčešće prevodi kao "nepomični um", pa se stoga i odnosi se na stanje uma koje je nepomično ili možda još bolje rečeno na stanje uma koje je neprobojno. Ono što razvija ovu razinu mentalnog postignuća su na prvom mjestu praksa meditacije, ali i određeni psihološki pristupi borilačkoj praksi, poput prisustva “borbene cijelovitosti” (Riai). U ovom kontekstu, termin “nepomičnost” zahtijeva još dodatnih objašnjenja, prvenstveno stoga što dolazi iz japanskog filozofskog konteksta i stoga ima potpunije značenje no što to uobičajeni prijevod na naš jezik može dočarati. Riječ «nepomično» slijedom asocijacija ukazuje na nešto što je vjerojatno rigidno, to jest ukočeno i kruto. Međutim, Fudoshin ne ukazuje na stanje uma koje je kruto, nefleksibilno, već radije opisuje stanje uma koje nije lako uznemireno unutarnjim mislima niti vanjskim faktorima. To je  um koji ostaje gladak, miran i nepokolebljiv, nevezan i nesputan. Nastao je kroz rigorozan trening i nadilaženje naših vlastitih strahova i slabosti.
   Fudoshin je izravno nadovezan na još jedan koncept znan kao Zanshin to jest "sve prisutni", "protežući" ili “nastavljajući um”. Zanshin se odnosi na stanje stalne, trajne svjesnosti Ii budnosti. Na stanje uma u kojem je svjesnost poput reflektora u noći koji uspjeva obasjati sve mračne kutke. Primjena Zanshina se odnosi na svjesnost apliciranu na svijet oko nas. Sa takvim stanjem uma primjećujete ljude oko sebe, kako stoje, kakvo im je držanje, što im je u očima, stoga što morate biti spremni ući u interakciju s njima. Prisutni ste u ovom momentu. Zanshin je stanje koje se također razvija kroz praksu meditacije, no i dobar dio Reigisaho-a, metode poštovanja u Budou, posebice različiti oblici naklona, stvoreni su sa konceptom Zanshina na umu.
Zanshin

   Kada završite Katu, uobičajeno je još nekoliko sekundi gledati u smjeru poslijednje tehnike. Čak i po povratku u musubi dachi, fokus bi trebao još uvijek biti zadržan u istom smjeru. Kao u bitci, i po završetku kate morate biti u potpunosti sigurni da ste i sa zadnjim protivnikom u potpunosti završili. Ovo je simbolički prikaz ideje Zanshina. Riječ  zanshin se piše sa dva ideograma : Zan, što znači ostaviti ili zadržati i  shin, u značenju um ili svjesnost. U praktičnoj primjeni, Zanshin je čin kojim dio svog svjesnog uma još uvijek “ostavljamo” i nakon što smo završili izvedbu Kate, ne bi li se osigurali da je ona pravilno izvedena. Povlačenje noge u musubi dachi i priprema za rei izvedena ispravno, kao što je već opisano također ukazuje da istu razinu svjesnosti koju i dalje zadržavate i prenosite u narednu aktivnost.
   Naravno da ova ideja dolazi iz realnog iskustva borbe, gdje držanje pažnje od početka do kraja jest imperativ, stoga što u protivnom slučaju poslijedice bivaju katastrofalne. Zanshin je koncept držanja pažnje sve dok nismo apsolutno sigurni, a njegova lekcija treba biti shvaćena i u drugim aspektima života. Mnogi od nas u svojim nastojanjima da obave svoje zadaće, samo “protrče” kroz njih ne obazirući se na detalje i suptilnosti. Ne osviješten detalj može uništiti sve napore koje smo uložili u svoj rad. Ovo nije to samo pitanje istočne kulture ili nekih posebnih Kempo principa, jer ono što se u budističkom smislu smatra bivanjem u "ovdje i sada"  a referira na način bivanja u momentu pa tako i u svakoj aktivnosti, na zapadu je manifestirano kroz opće prihvaćeno pozitivno pravilo koje kaže: kad nešto radiš čini to dobro. 
    U borilačkom kontekstu, nepokretnost i nastavljivost referiraju na stanje mentalne spremnosti gdje nečiji um, svjestan svega što ga okružuje, ali nije fiksiran na niti jedan od objekata. Stoga što je um receptivan (prijemčiv) i svjesan (pažljiv), još uvijek ne fokusiran niti na jednu stvar, ne postoji niti mentalna slaba točka (tradicionalno: suki ; procijep, pukotina). Ovo zahtijeva dodatno objašnjenje prenstveno stoga što japanski spiritualni koncepti bivaju zahtijevni,  opisno rečeno “savijaju um” i uobičajeno su povezani ili su čak dio mnogih drugih koncepata.
   U praksi to ovako izgleda: ako imamo tri objekta ispred sebe i fokusiramo svoju pažnju samo na jedan, koncentracija nam je odvraćena od druga dva. Stoga, što se tiče druga dva objekta stvoren je "procijep" (suki) , to jest odsustvo fokusa. U borilačkoj priči, ukoliko je ijedan od ova dva objekta napadač, mi smo ostali potpuno ranjivi. Naravno riješenje  je u tome da trebamo biti fokusirani na sva tri objekata, bez da se fokusiramo na bilo koji od njih.  Ovo stanje uma u kojem smo sposobni držati ovako nedjeljenu zapravo izvire iz Mushin stanja uma. Koncept Mushina koji je zapravo temelj Fudoshina, je izuzetno kompleksan za razumijevanje, no pojednostavljeno rečeno to znači da će mo prije vjerovati svojim instinktima
Mushin
nego biti angažirani u svjesnim misaonim procesima.    Izgradnja ovog stanja intuitivnog povjerenja i unutrašnje zrelosti, zahtijeva puno godina intezivnog rada  (keiko), praksu meditativnih vježbi i stroge tjelesno/duhovne discipline (shugyo). Svi ovi elementi, koji su dio budoa, polako okreću naš um od prigovaranja i unutarnjeg mentalnog dijaloga (pre analiziranje ili opravdavanje) i počinju dopuštati umu da vjeruje svojim intuitivnim signalima svog višeg sebe. U Mushin stanju, um nije niti sklon lakom uznemiravanju niti egzaltiranoj reaktivnosti. Ovo stanje je vrlo evidentno kada gledamo iskusnog Kempoku kako izvodi Katu. Premda je vježbač u potpunosti apsorbiran u formu, on ne djeluje sa osnova svjesnog misaonog procesa. Kata je već odvježbana na tisuće puta, vježbač je razvio prirodno povjerenje u svoje sposobnosti. Na određeni način, nema više ničega o čemu bi se razmišljalo i razriješenje je jednostavno: katu treba samo izvesti. Mushin je stanje koje se ne može doseći intelektualnom spoznajom već samo djelom To je stanje bivanja koje je oslobođeno svjesne misli pa ipak vrlo svjesno i suštinsko. U akciji ono je svo u akciji, u mirovanju ono je čisto mirovanje. Ovo stanje nije nešto što netko može «juriti», stoga što ono bježi od svakog pokušaja da bude uhvaćeno ili kontrolirano. Za neke studente ono bljesne samo trenutačno, ali i taj djelić jasnoće (satori),  onaj u kojem je osoba povezana sa univerzumom, je dovoljan da motivira i ohrabruje vježbače  da to iskustvo ponove i produže. 

   Zaključno, um koji nije fiksiran niti na jednu stvar, snažan je i prijemčiv na sve stvari. Fudoshin naravno nije rezerviran samo za borilačke vještine. Na protiv, ovo intuitivno povjerenje i mirnoća mogu biti korišteni prije ili za vrijeme važnih susreta, razgovora, testova ili bilo kada kada se zahtijeva miran i povišeni mentalni fokus. Sa doslijednim i discipliniranim treningom, Fudoshin može postati prirodno, ugodno i produktivno stanje uma. Takošer i  koncept Mushin-a je nešto što s vremenom valja integrirati u sve aspekte treninga i života. Mentalni aspekti Kempa, a posebice praksa Zazena  pomaže tijelu, umu i duhu da postanu bliski sa svjesnošću i harmonijom koja za uzvrat omogućava umu da bude «čudesno prazan».
   Kontrolirano abdominalno disanje i ispravno poravnanje kralježnice mogu proizvesti fiziološko stanje koje podržava protok energije i relaksira um. Ovaj status pogoduje razvoju Shen-a to jest «duh-um» koncepta, a to je tjelesni i mentalni status koji valja održati pri Kempo praksi. Ova integracija energetskih, mentalnih i spiritualnih resursa je ono postignuće za kojim bi vježbač Kempa trebao tragati. Na ovakav način Kempoka će moći ispuniti potpuno posvećenje tijelu, umu i duhu sve do momenta kada su svi elementi prisutni ovdje i sada, jednom trenutku. Cilj postaje širenje i rastezanje tog trenutka, sve dok on sam ne proslijedi u slijedeći, sa takvom energijom da je "čak i tjelo jednostavno povučeno u taj prostor ". Jednako intenzivno kao u već opisanim stresnim situacijama, o kojima smo govorili, ali ovaj put sa potpunom jasnoćom, uvidom i mirnoćom.