DOJO

Chushinkan Hombu Dojo

     Tradicionalno japanske borilačke vještine, pa tako i kempo, vježbaju se na mjestu koje se naziva Dojo. Ovaj termin ne označava bilo koju dvoranu za vježbanje, već određeni prostor u kojem se praktikanti ponašaju i vježbaju u skladu sa specifičnim zahtjevima i principima dane vještine i Budo puta. Stoga i grupa tekstova koja govori o tim principima i zahtjevima nosi naziv „Dojo tekstovi“. U sklopu ove grupe može se pronaći pojašnjenje imena i stilskih odrednica našeg Kempo Karatea, zatim tekstovi koji pojašnjavaju termine Kempo, Karate, Tode, uvode u esej o povijesti kempa/karatea, te donose osnove o metodologiji poduke u Chushinkan Kempo Karateu.

Dojo

   Sama riječ Dojo je sastavljena od dva znaka: Do što prevodimo kao Put i Jo u značenju mjesto. Ono što se podrazumijeva pod pojmom Put u slučaju borilačkih vještina moguće je definirati kao sustav dakako tjelesnog, ali i mentalnog i duhovnog vježbanja,  kojem je kroz praksu vještine, zapravo cilj razvoj unutarnjeg znanja o funkcioniranju svijeta. Dakle ne samo razvoj u okviru metode, već razvoj kroz metodu. Pojam Mjesto kao što je u uvodu već rečeno, označava posebno područje, koje nije nalik ni jednom drugom, koje ima posebnu namjenu.Vježbači i njihov psihološki stav, te metoda koja se prakticira i njeni principi mogu zapravo od bilo kojeg mjesta učiniti Dojo. Stoga se kaže: „Dojo je u nama“. Prema „mjestu vježbanja“ se treba odnositi s poštovanjem, i sve aktivnosti u njemu treba izvoditi svjesno i skladno.

Vježbanje u Dojo-u, praksa tradicionalnog karatea, ali i drugih tradicionalnih sino-japanskih vještina, je tradicionalno snažno prožeta izvođenjem ritualnih gesta i preciziranih odnosa između praktičara. Ovi rituali su za mnoge na Zapadu nešto što se često smatra „istočnjačkom trivijalnošću“, međutim oni su izuzetno značajni jer vježbače konstantno podsjećaju na smisao

Avalokieshvara -"Tensho"
prakse. Oni su niz „vještih sredstava“ (hoben) koji nam pomažu u održavanju koncentracije i pažnje te ozbiljnosti i odlučnosti, što je neophodno za kvalitetno izvođenje treninga.  Rječnikom suvremene psihologije rečeno oni su naše „pozitivno uvjetovanje“.

   Kao ljudska bića zapravo smo stalno skloni određenim ritualnim odnosima i običajima i u svakodnevnom životu. Možda ove odnose ne doživljavamo kao rituale no oni također predstavljaju određene vrijednosti i zadane ciljeve. Svi ritual imaju svoje ishodište, dok ovi suvremen

A.Mrkšić-Tensho
i i svakodnevni najčešće imaju uporišta vrlo upitne vrijednosti i htjeli mi to ili ne, oni i te kako uvjetuju naš um i postavljaju mjerila vrijednosti u našim životima. Tako i rituali u Dojo-u, oni koje koristimo u našoj Kempo Karate praksi imaju svoje ishodiše, no oni su zasnovani na poštovanju, empatiji, povjerenju, znanju, to jest tradicionalnim rječnikom rečeno: Sućuti i Mudrosti.

   Valja reći da mnogi borilački pokreti svoje porijeklo vuku iz religioznih ritualnih gesta i danas ih možemo prepoznati u obliku borbenih tehnika u dijelovima različitih kata. Njihova današnje borilačka primjena zasnovan je na daleko dubljim spiritualnim principima. Stoga je poznavanje ritualnih pokreta i principa istodobno i poziv za istraživanje u smjeru povijesnih, filozofskih i spiritualnih korijena kempo karate vještine.